Skip to main content

Diigo Home

Mjesečarenja po Cvetnjaku - Kultura - H-Alter - The Diigo Meta page

www.h-alter.org/...mjesecarenja-po-cvetnjaku - Cached - Annotated View

dubravka sekulic's personal annotations on this page

dubravka
Dubravka bookmarked on 2009-08-25 pravo na grad right to the city mrduljaš

Horvatinčić od početka ima jasnu "viziju" onoga što hoće ponašajući se u središtu grada jednako kao i u rururbiji Svete Nedjelje gdje je ingeniozno izgradio gated community posred livade, a sada bi sličan gentrifikacijski zahvat proveo i na drugom najvažnijem zagrebačkom trgu. Javnost i šačica njihovih predstavnika sanjaju o javnom interesu i "pravu na grad" i pošteno i pristojno su pokušali iskoristiti više-manje sve legislativne mogućnosti koje su im bile na raspolaganju. No i poduzetničko "vizionarstvo" i zanesena romantičnost aktivista znakovi su nedemokratskog somnambulizma i jasno je da tu ne može doći do ikakvog dijaloga jer u tom, za svaki grad, sasvim logičnom konfliktu između javnog i privatnog interesa, postoji jedno ključno ispražnjeno mjesto - mjesto racionalnog promišljanja o fizionomiji grada, a to je mjesto kreativne, odgovorne i agilne skupine intelektualaca - arhitekta, urbanista, urbanih sociologa i geografa, društvenih kritičara... Današnji oficijelni urbanizam i njegove institucije birokratizirani su aparat u službi centara moći dok je arhitektonska inteligencija (uključivo i autora ovog teksta) zabavljena udivljenjem svojim vlastitim kulturnim postignućima i pozitivnom internacionalnom percepcijom tuceta građevina, istina odista kvalitetnih i autentičnih, koje šira javnost, doduše, uglavnom ne percipira kao neku posebnu vrijednost.

  • No, u čemu je točno problem s Horvatinčićevim zahvatom? Uostalom, i susjedni blok s Oktogonom, natkrivenom ulicom s lijepim zenitalnim osvjetljenjem, također je primjer maksimalističkog korištenja parcele. Temeljni nesporazum proizlazi iz nemodernosti hrvatskog društva u kojoj su ispražnjeno mjesto urbanističke kompetencije, arhitektonske misli i kritičko-intelektualnog angažmana iskoristile upravljačke elite s feudalnim ovlastima. Politička kritika ovdje treba upozoriti ne samo na aktualnost koja ima tek tangencijalne veze prema globalnim procesima nego još više na tradiciju vječno nedovršene modernosti i nedemokratičnosti hrvatskog društva i njegovih institucija, naročito urbanizma koji se s prijelazom iz socijalizma u kapitalizam jednostavno raspao
  • No, u čemu je točno problem s Horvatinčićevim zahvatom? Uostalom, i susjedni blok s Oktogonom, natkrivenom ulicom s lijepim zenitalnim osvjetljenjem, također je primjer maksimalističkog korištenja parcele. Temeljni nesporazum proizlazi iz nemodernosti hrvatskog društva u kojoj su ispražnjeno mjesto urbanističke kompetencije, arhitektonske misli i kritičko-intelektualnog angažmana iskoristile upravljačke elite s feudalnim ovlastima. Politička kritika ovdje treba upozoriti ne samo na aktualnost koja ima tek tangencijalne veze prema globalnim procesima nego još više na tradiciju vječno nedovršene modernosti i nedemokratičnosti hrvatskog društva i njegovih institucija, naročito urbanizma koji se s prijelazom iz socijalizma u kapitalizam jednostavno raspao.
  • No, u čemu je točno problem s Horvatinčićevim zahvatom? Uostalom, i susjedni blok s Oktogonom, natkrivenom ulicom s lijepim zenitalnim osvjetljenjem, također je primjer maksimalističkog korištenja parcele. Temeljni nesporazum proizlazi iz nemodernosti hrvatskog društva u kojoj su ispražnjeno mjesto urbanističke kompetencije, arhitektonske misli i kritičko-intelektualnog angažmana iskoristile upravljačke elite s feudalnim ovlastima. Politička kritika ovdje treba upozoriti ne samo na aktualnost koja ima tek tangencijalne veze prema globalnim procesima nego još više na tradiciju vječno nedovršene modernosti i nedemokratičnosti hrvatskog društva i njegovih institucija, naročito urbanizma koji se s prijelazom iz socijalizma u kapitalizam jednostavno raspao.

This link has been bookmarked by 1 people . It was first bookmarked on 25 Aug 2009, by dubravka sekulic.

  • 25 Aug 09
    dubravka
    dubravka sekulic

    Horvatinčić od početka ima jasnu "viziju" onoga što hoće ponašajući se u središtu grada jednako kao i u rururbiji Svete Nedjelje gdje je ingeniozno izgradio gated community posred livade, a sada bi sličan gentrifikacijski zahvat proveo i na drugom najvažnijem zagrebačkom trgu. Javnost i šačica njihovih predstavnika sanjaju o javnom interesu i "pravu na grad" i pošteno i pristojno su pokušali iskoristiti više-manje sve legislativne mogućnosti koje su im bile na raspolaganju. No i poduzetničko "vizionarstvo" i zanesena romantičnost aktivista znakovi su nedemokratskog somnambulizma i jasno je da tu ne može doći do ikakvog dijaloga jer u tom, za svaki grad, sasvim logičnom konfliktu između javnog i privatnog interesa, postoji jedno ključno ispražnjeno mjesto - mjesto racionalnog promišljanja o fizionomiji grada, a to je mjesto kreativne, odgovorne i agilne skupine intelektualaca - arhitekta, urbanista, urbanih sociologa i geografa, društvenih kritičara... Današnji oficijelni urbanizam i njegove institucije birokratizirani su aparat u službi centara moći dok je arhitektonska inteligencija (uključivo i autora ovog teksta) zabavljena udivljenjem svojim vlastitim kulturnim postignućima i pozitivnom internacionalnom percepcijom tuceta građevina, istina odista kvalitetnih i autentičnih, koje šira javnost, doduše, uglavnom ne percipira kao neku posebnu vrijednost.

    pravo na grad right to the city mrduljaš

    • No, u čemu je točno problem s Horvatinčićevim zahvatom? Uostalom, i susjedni blok s Oktogonom, natkrivenom ulicom s lijepim zenitalnim osvjetljenjem, također je primjer maksimalističkog korištenja parcele. Temeljni nesporazum proizlazi iz nemodernosti hrvatskog društva u kojoj su ispražnjeno mjesto urbanističke kompetencije, arhitektonske misli i kritičko-intelektualnog angažmana iskoristile upravljačke elite s feudalnim ovlastima. Politička kritika ovdje treba upozoriti ne samo na aktualnost koja ima tek tangencijalne veze prema globalnim procesima nego još više na tradiciju vječno nedovršene modernosti i nedemokratičnosti hrvatskog društva i njegovih institucija, naročito urbanizma koji se s prijelazom iz socijalizma u kapitalizam jednostavno raspao
    • No, u čemu je točno problem s Horvatinčićevim zahvatom? Uostalom, i susjedni blok s Oktogonom, natkrivenom ulicom s lijepim zenitalnim osvjetljenjem, također je primjer maksimalističkog korištenja parcele. Temeljni nesporazum proizlazi iz nemodernosti hrvatskog društva u kojoj su ispražnjeno mjesto urbanističke kompetencije, arhitektonske misli i kritičko-intelektualnog angažmana iskoristile upravljačke elite s feudalnim ovlastima. Politička kritika ovdje treba upozoriti ne samo na aktualnost koja ima tek tangencijalne veze prema globalnim procesima nego još više na tradiciju vječno nedovršene modernosti i nedemokratičnosti hrvatskog društva i njegovih institucija, naročito urbanizma koji se s prijelazom iz socijalizma u kapitalizam jednostavno raspao.
    • 1 more annotations...

Top Tags